Digitalni repozitorij raziskovalnih organizacij Slovenije

Izpis gradiva
A+ | A- | Pomoč | SLO | ENG

Naslov:Četiri koncepta za teoriju nadničarskog rada
Avtorji:ID Breznik, Maja (Avtor)
Datoteke:URL URL - Izvorni URL, za dostop obiščite https://hrcak.srce.hr/347050
 
Jezik:Hrvaški jezik
Tipologija:1.02 - Pregledni znanstveni članek
Organizacija:Logo MI - Zavod Mirovni inštitut Ljubljana
Povzetek:Često se smatra da su rasprave o usklađivanju posla i obitelji usredotočene na žene i ljude iz srednje klase sa sigurnim radnim mjestom. Utvrđivanjem razlika među muškarcima u pogledu mogućnosti za angažirano očinstvo koje proizlaze iz njihova položaja na tržištu rada, u ovom članku predstavlja se perspektiva marginalizirane skupine na tržištu rada lišene privilegija, kao i kritički osvrt na utjecaj fleksibilizacije rada na skrbnički maskulinitet i rodnu ravnopravnost. Muškarci kao zaposlenici zauzimaju različite položaje na tržištu rada, a to utječe na njihov pristup socijalnim pravima, uključujući roditeljska prava, te mogućnosti za usklađivanje posla i skrbi. Budući da je prekarizacija tržišta rada istaknut problem u Sloveniji, ovim kvalitativnim istraživanjem, koje se temelji na istraživačkim dubinskim polustrukturiranim intervjuima s očevima zaposlenima u različitim oblicima prekarnog rada, analizirano je kako nesigurni i fleksibilni oblici rada oblikuju prakse očinstva, utječu na mogućnosti za angažirano očinstvo i strukturiraju rodne odnose. Iskustva očeva pokazala su da uvjeti prekarnog rada očevima omogućuju intenzivnu uključenost u skrb za djecu uglavnom u slučajevima kad je njihov posao blizak standardnom obliku rada u pogledu stabilnosti i predvidljivosti radnog vremena i zajamčenog opsega posla. Ako je posao potpuno fleksibilan i nepredvidljiv, a zaposlenik se nalazi u situaciji u kojoj takav posao može prihvatiti ili ga izgubiti, usklađivanje posla i očinstva otežano je jer je organizacija svakodnevnog života potpuno podređena plaćenom radu. Zaključno, pokazalo se da se prekarnim radnim odnosima potiču jačanje modela hranitelja i retradicionalizacija rodnih odnosa.
Ključne besede:klasni sastav radničke klase, neslobodan najamni rad, prekarnost, suiskorištavanje, supereksploatacija, radnička klasa, skrb za djecu
Datum objave:01.01.2025
Leto izida:2025
Št. strani:str. 165-181
Številčenje:Vol. 55, no. 2
PID:20.500.12556/DiRROS-29363 Novo okno
UDK:331.101:316.323.6
ISSN pri članku:0350-154X
DOI:10.5613/rzs.55.2.4 Novo okno
COBISS.SI-ID:277836803 Novo okno
Datum objave v DiRROS:12.05.2026
Število ogledov:31
Število prenosov:8
Metapodatki:XML DC-XML DC-RDF
:
Kopiraj citat
  
Objavi na:Bookmark and Share


Postavite miškin kazalec na naslov za izpis povzetka. Klik na naslov izpiše podrobnosti ali sproži prenos.

Gradivo je del revije

Naslov:Revija za sociologiju : sociološki tromjesečnik
Založnik:Hrvatsko sociološko društvo
ISSN:0350-154X
COBISS.SI-ID:2899202 Novo okno

Gradivo je financirano iz projekta

Financer:ARIS - Javna agencija za znanstvenoraziskovalno in inovacijsko dejavnost Republike Slovenije
Številka projekta:P5-0413
Naslov:Enakost in človekove pravice v dobi globalnega vladovanja

Financer:ARIS - Javna agencija za znanstvenoraziskovalno in inovacijsko dejavnost Republike Slovenije
Številka projekta:J5-4586
Naslov:Prihodnost socialnega dialoga v platformni ekonomiji: primer Slovenije

Licence

Licenca:CC BY 4.0, Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 Mednarodna
Povezava:http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/deed.sl
Opis:To je standardna licenca Creative Commons, ki daje uporabnikom največ možnosti za nadaljnjo uporabo dela, pri čemer morajo navesti avtorja.

Sekundarni jezik

Jezik:Angleški jezik
Naslov:Kvalitativno istraživanje prekarizacije tržišta rada i angažiranog očinstva u Sloveniji
Povzetek:Teorije prekarnosti ne kritiziraju samo suvremene oblike iskorištavanja rada, već i koncept nadničarskog rada. Time zalaze u proturječje: ne mogu izbjeći marksizam, koji je glavna teorija radničkog iskorištavanja, a ujedno potkopavaju pojam nadničarskog rada, koji je temeljni marksistički koncept. Iz tih razloga upustila sam se u kritičko čitanje teorija prekarnosti. Identificirala sam četiri teorije prekarnosti koje po Althusseru ispunjavaju uvjete teorijske proizvodnje: 1. talijanski operaizam; 2. segmentaciju tržišta rada; 3. prekarijat kao novu društvenu klasu i 4. nizozemsku svjetsku povijest rada. Moja namjera nije samo upozoriti na nekonzistentnosti, ideologiziranosti ili proturječja tih teorija. Iz čitanja pokušavam izdvojiti pitanja i koncepte koji nam mogu poslužiti za budući teorijski rad. Tako dobivam četiri koncepta: 1. klasni sastav radničke klase s njegovom dinamikom između tehničkog i političkog sastava; 2. suiskorištavanje proletarijata od strane intelektualnih radnika za tehničko i društveno upravljanje koji kao dio svog dohotka dobivaju dio viška vrijednosti koju kapitalisti crpe iz radništva; 3. supereksploataciju radne snage koja je tipična za svjetsku periferiju, ali sve češća i u centru; 4. neslobodan najamni rad kada radnici izgube vlast nad jedinim blagom s kojim raspolažu, svojom radnom snagom. Koncepte provjeravam na studiji radnih odnosa u tri slovenska poduzeća, gdje su korištene metode anketiranja, intervjua i studijskog kružoka. Za budući teorijski rad ti koncepti otvaraju pitanja političkog organiziranja radnika i suiskorištavanja radnika, različitih stupnjeva iskorištavanja između vodećih i ovisnih gospodarstava u svjetskom kapitalističkom sustavu i pitanje promjene radnog odnosa iz slobodnog u neslobodan najamni rad.
Ključne besede:precarity, class composition of the working class, co-exploitation, superexploitation, unfree wage labour, working class, sestava delavskega razreda, nesvobodno plačano delo, negotovost, izkoriščanje, nadizkoriščanje, delavski razred, prekarizacija dela, prekarno delo, skrbstveno delo


Nazaj