20.500.12556/DiRROS-29363 Četiri koncepta za teoriju nadničarskog rada Kvalitativno istraživanje prekarizacije tržišta rada i angažiranog očinstva u Sloveniji Često se smatra da su rasprave o usklađivanju posla i obitelji usredotočene na žene i ljude iz srednje klase sa sigurnim radnim mjestom. Utvrđivanjem razlika među muškarcima u pogledu mogućnosti za angažirano očinstvo koje proizlaze iz njihova položaja na tržištu rada, u ovom članku predstavlja se perspektiva marginalizirane skupine na tržištu rada lišene privilegija, kao i kritički osvrt na utjecaj fleksibilizacije rada na skrbnički maskulinitet i rodnu ravnopravnost. Muškarci kao zaposlenici zauzimaju različite položaje na tržištu rada, a to utječe na njihov pristup socijalnim pravima, uključujući roditeljska prava, te mogućnosti za usklađivanje posla i skrbi. Budući da je prekarizacija tržišta rada istaknut problem u Sloveniji, ovim kvalitativnim istraživanjem, koje se temelji na istraživačkim dubinskim polustrukturiranim intervjuima s očevima zaposlenima u različitim oblicima prekarnog rada, analizirano je kako nesigurni i fleksibilni oblici rada oblikuju prakse očinstva, utječu na mogućnosti za angažirano očinstvo i strukturiraju rodne odnose. Iskustva očeva pokazala su da uvjeti prekarnog rada očevima omogućuju intenzivnu uključenost u skrb za djecu uglavnom u slučajevima kad je njihov posao blizak standardnom obliku rada u pogledu stabilnosti i predvidljivosti radnog vremena i zajamčenog opsega posla. Ako je posao potpuno fleksibilan i nepredvidljiv, a zaposlenik se nalazi u situaciji u kojoj takav posao može prihvatiti ili ga izgubiti, usklađivanje posla i očinstva otežano je jer je organizacija svakodnevnog života potpuno podređena plaćenom radu. Zaključno, pokazalo se da se prekarnim radnim odnosima potiču jačanje modela hranitelja i retradicionalizacija rodnih odnosa. Teorije prekarnosti ne kritiziraju samo suvremene oblike iskorištavanja rada, već i koncept nadničarskog rada. Time zalaze u proturječje: ne mogu izbjeći marksizam, koji je glavna teorija radničkog iskorištavanja, a ujedno potkopavaju pojam nadničarskog rada, koji je temeljni marksistički koncept. Iz tih razloga upustila sam se u kritičko čitanje teorija prekarnosti. Identificirala sam četiri teorije prekarnosti koje po Althusseru ispunjavaju uvjete teorijske proizvodnje: 1. talijanski operaizam; 2. segmentaciju tržišta rada; 3. prekarijat kao novu društvenu klasu i 4. nizozemsku svjetsku povijest rada. Moja namjera nije samo upozoriti na nekonzistentnosti, ideologiziranosti ili proturječja tih teorija. Iz čitanja pokušavam izdvojiti pitanja i koncepte koji nam mogu poslužiti za budući teorijski rad. Tako dobivam četiri koncepta: 1. klasni sastav radničke klase s njegovom dinamikom između tehničkog i političkog sastava; 2. suiskorištavanje proletarijata od strane intelektualnih radnika za tehničko i društveno upravljanje koji kao dio svog dohotka dobivaju dio viška vrijednosti koju kapitalisti crpe iz radništva; 3. supereksploataciju radne snage koja je tipična za svjetsku periferiju, ali sve češća i u centru; 4. neslobodan najamni rad kada radnici izgube vlast nad jedinim blagom s kojim raspolažu, svojom radnom snagom. Koncepte provjeravam na studiji radnih odnosa u tri slovenska poduzeća, gdje su korištene metode anketiranja, intervjua i studijskog kružoka. Za budući teorijski rad ti koncepti otvaraju pitanja političkog organiziranja radnika i suiskorištavanja radnika, različitih stupnjeva iskorištavanja između vodećih i ovisnih gospodarstava u svjetskom kapitalističkom sustavu i pitanje promjene radnog odnosa iz slobodnog u neslobodan najamni rad. klasni sastav radničke klase neslobodan najamni rad prekarnost suiskorištavanje supereksploatacija radnička klasa skrb za djecu precarity class composition of the working class co-exploitation superexploitation unfree wage labour working class sestava delavskega razreda nesvobodno plačano delo negotovost izkoriščanje nadizkoriščanje delavski razred prekarizacija dela prekarno delo skrbstveno delo true false false Hrvaški jezik Angleški jezik Neznano 2026-05-12 12:15:42 2026-05-12 12:15:43 2026-05-13 03:43:11 0000-00-00 00:00:00 2025 0 0 str. 165-181 no. 2 Vol. 55 2025 0000-00-00 NiDoloceno NiDoloceno NiDoloceno 0000-00-00 0000-00-00 2025-01-01 331.101:316.323.6 0350-154X 10.5613/rzs.55.2.4 277836803 https://hrcak.srce.hr/347050 1 896a8f8a-4deb-11f1-8a5a-001a4af901a5 https://dirros.openscience.si/Dokument.php?lang=slv&id=43991 Zavod Mirovni inštitut Ljubljana 0 0 0