Digital repository of Slovenian research organisations

Show document
A+ | A- | Help | SLO | ENG

Title:Četiri koncepta za teoriju nadničarskog rada
Authors:ID Breznik, Maja (Author)
Files:URL URL - Source URL, visit https://hrcak.srce.hr/347050
 
Language:Croatian
Typology:1.02 - Review Article
Organization:Logo MI - Peace Institute Ljubljana
Abstract:Često se smatra da su rasprave o usklađivanju posla i obitelji usredotočene na žene i ljude iz srednje klase sa sigurnim radnim mjestom. Utvrđivanjem razlika među muškarcima u pogledu mogućnosti za angažirano očinstvo koje proizlaze iz njihova položaja na tržištu rada, u ovom članku predstavlja se perspektiva marginalizirane skupine na tržištu rada lišene privilegija, kao i kritički osvrt na utjecaj fleksibilizacije rada na skrbnički maskulinitet i rodnu ravnopravnost. Muškarci kao zaposlenici zauzimaju različite položaje na tržištu rada, a to utječe na njihov pristup socijalnim pravima, uključujući roditeljska prava, te mogućnosti za usklađivanje posla i skrbi. Budući da je prekarizacija tržišta rada istaknut problem u Sloveniji, ovim kvalitativnim istraživanjem, koje se temelji na istraživačkim dubinskim polustrukturiranim intervjuima s očevima zaposlenima u različitim oblicima prekarnog rada, analizirano je kako nesigurni i fleksibilni oblici rada oblikuju prakse očinstva, utječu na mogućnosti za angažirano očinstvo i strukturiraju rodne odnose. Iskustva očeva pokazala su da uvjeti prekarnog rada očevima omogućuju intenzivnu uključenost u skrb za djecu uglavnom u slučajevima kad je njihov posao blizak standardnom obliku rada u pogledu stabilnosti i predvidljivosti radnog vremena i zajamčenog opsega posla. Ako je posao potpuno fleksibilan i nepredvidljiv, a zaposlenik se nalazi u situaciji u kojoj takav posao može prihvatiti ili ga izgubiti, usklađivanje posla i očinstva otežano je jer je organizacija svakodnevnog života potpuno podređena plaćenom radu. Zaključno, pokazalo se da se prekarnim radnim odnosima potiču jačanje modela hranitelja i retradicionalizacija rodnih odnosa.
Keywords:klasni sastav radničke klase, neslobodan najamni rad, prekarnost, suiskorištavanje, supereksploatacija, radnička klasa, skrb za djecu
Publication date:01.01.2025
Year of publishing:2025
Number of pages:str. 165-181
Numbering:Vol. 55, no. 2
PID:20.500.12556/DiRROS-29363 New window
UDC:331.101:316.323.6
ISSN on article:0350-154X
DOI:10.5613/rzs.55.2.4 New window
COBISS.SI-ID:277836803 New window
Publication date in DiRROS:12.05.2026
Views:35
Downloads:9
Metadata:XML DC-XML DC-RDF
:
Copy citation
  
Share:Bookmark and Share


Hover the mouse pointer over a document title to show the abstract or click on the title to get all document metadata.

Record is a part of a journal

Title:Revija za sociologiju : sociološki tromjesečnik
Publisher:Hrvatsko sociološko društvo
ISSN:0350-154X
COBISS.SI-ID:2899202 New window

Document is financed by a project

Funder:ARIS - Slovenian Research and Innovation Agency
Project number:P5-0413
Name:Enakost in človekove pravice v dobi globalnega vladovanja

Funder:ARIS - Slovenian Research and Innovation Agency
Project number:J5-4586
Name:Prihodnost socialnega dialoga v platformni ekonomiji: primer Slovenije

Licences

License:CC BY 4.0, Creative Commons Attribution 4.0 International
Link:http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
Description:This is the standard Creative Commons license that gives others maximum freedom to do what they want with the work as long as they credit the author.

Secondary language

Language:English
Title:Kvalitativno istraživanje prekarizacije tržišta rada i angažiranog očinstva u Sloveniji
Abstract:Teorije prekarnosti ne kritiziraju samo suvremene oblike iskorištavanja rada, već i koncept nadničarskog rada. Time zalaze u proturječje: ne mogu izbjeći marksizam, koji je glavna teorija radničkog iskorištavanja, a ujedno potkopavaju pojam nadničarskog rada, koji je temeljni marksistički koncept. Iz tih razloga upustila sam se u kritičko čitanje teorija prekarnosti. Identificirala sam četiri teorije prekarnosti koje po Althusseru ispunjavaju uvjete teorijske proizvodnje: 1. talijanski operaizam; 2. segmentaciju tržišta rada; 3. prekarijat kao novu društvenu klasu i 4. nizozemsku svjetsku povijest rada. Moja namjera nije samo upozoriti na nekonzistentnosti, ideologiziranosti ili proturječja tih teorija. Iz čitanja pokušavam izdvojiti pitanja i koncepte koji nam mogu poslužiti za budući teorijski rad. Tako dobivam četiri koncepta: 1. klasni sastav radničke klase s njegovom dinamikom između tehničkog i političkog sastava; 2. suiskorištavanje proletarijata od strane intelektualnih radnika za tehničko i društveno upravljanje koji kao dio svog dohotka dobivaju dio viška vrijednosti koju kapitalisti crpe iz radništva; 3. supereksploataciju radne snage koja je tipična za svjetsku periferiju, ali sve češća i u centru; 4. neslobodan najamni rad kada radnici izgube vlast nad jedinim blagom s kojim raspolažu, svojom radnom snagom. Koncepte provjeravam na studiji radnih odnosa u tri slovenska poduzeća, gdje su korištene metode anketiranja, intervjua i studijskog kružoka. Za budući teorijski rad ti koncepti otvaraju pitanja političkog organiziranja radnika i suiskorištavanja radnika, različitih stupnjeva iskorištavanja između vodećih i ovisnih gospodarstava u svjetskom kapitalističkom sustavu i pitanje promjene radnog odnosa iz slobodnog u neslobodan najamni rad.
Keywords:precarity, class composition of the working class, co-exploitation, superexploitation, unfree wage labour, working class, sestava delavskega razreda, nesvobodno plačano delo, negotovost, izkoriščanje, nadizkoriščanje, delavski razred, prekarizacija dela, prekarno delo, skrbstveno delo


Back