Search the repository

A+ | A- | | SLO | ENG

Abstract: Zgodovini kraja Dobrenje, ki leži na slovenskem Štajerskem v neposredni bližini današnje meje z Avstrijo, lahko začnemo slediti v začetku 12. stoletja. Njegov pomen se bistveno poveča v 13. stoletju, ko je tam zgrajen grad Dobrenj, po njem imenovani Ekehard Dobrenjski pa postane eden najvidnejših plemičev z območja današnje slovenske Štajerske v drugi polovici 13. stoletja. Uspe mu izkoristiti boje za oblast na Štajerskem in se na ta način povzpeti v ožji krog tako salzburškega nadškofa kot štajerskega vojvode Otokarja II. Přemysla. Kljub temu o Ekehardovem zasebnem življenju vemo zelo malo. Poleg rekonstrukcije njegovega (političnega) življenja skuša članek nakazati nekatere možnosti izvora njegove rodbine ter v zaključku predstavi, kaj se je z rodbino dogajalo po Ekehardovi smrti konec 13. stoletja.
Keywords: Dobrenje, gospodje Dobrenjski, srednji vek, Štajerska, plemstvo
Published in DiRROS: 26.01.2026; Views: 385; Downloads: 270
Full text (803,14 KB)
This document has many files! More...

Abstract: Autor analizira elitne slojeve buzetskoga društva u kasnom srednjem vijeku. Koristeći se objavljenim vrelima – gradskim statutom iz 1435., notarskom knjigom Martina Sotolića (1492. – 1517.) i zaključcima općinskih vijeća (1502. – 1523.) – uz teorijske postavke teorije elita, definiraju se istaknuti građani Buzeta, analizira se njihova uloga u buzetskom društvu, ekonomska moć, obiteljske veze i razina povjerenja koju su uživali. Najistaknutiji sloj činili su venecijanski patriciji i koparski plemići, obnašatelji najviših političkih funkcija, koji su ujedno pokazivali i najveću ekonomsku moć. Andrija Ferro, buzetski podestat koji je taj položaj držao više puta, te obitelj De Gravisi, markizi obližnjega imanja Kostela (Petrapilosa), primjeri su takvih građana. Najveći novčani iznosi spomenuti u analiziranim izvorima povezani su upravo s njima. Plemići su se također isticali svojom solidarnošću, a uživali su i veće povjerenje građana. Osim „uvezenih“ elita, istražene su i lokalne istaknute obitelji te njihovi predstavnici. Pripadnici crkvenih elita najčešće su pozivani kao svjedoci, a buzetski je župnik Kvirin de Germanis bio u bliskoj srodnosti s političkom elitom. Buzetski vijećnici, homini de bene, među sobom su birali obnašatelje političkih funkcija. Najviša je bila ona općinskih sudaca, a najčešće je ležala u rukama obitelji De Germanis. Kako su na političke funkcije najčešće bili predlagani od podestata, kasnije kapetana, ova obitelj oprimjeruje suradnju između mletačkih rektora i lokalnih elita. Taj je fenomen poznat diljem venecijanskoga dominija, a Serenissimi je koristio kako bi što lakše i efikasnije uspostavila vlast u novim mjestima te stekla povjerenje građana. Rad predstavlja prvi korak u istraživanju kasnosrednjovjekovnih elita Buzeta, a korištena metodologija i teorijska podloga mogu poslužiti kao obrazac za daljnja istraživanja društvene stratifikacije i gradskih elita srednjovjekovnih istarskih komuna.
Keywords: kasni srednji vijek, teorija elita, plemstvo, gradsko vijeće, notarski spisi, socijalna stratifikacija, gradske oligarhije, Buzet
Published in DiRROS: 23.01.2025; Views: 612; Downloads: 251
Full text (864,94 KB)