20.500.12556/DiRROS-19955-d864db96-9314-8ed4-455a-24b01cd743d8 The occurrence of the jellyfish Aequorea cf. forskalea in the Adriatic Sea comparison of historical and recent data Nalazi meduze Aequorea cf. forskalea u Jadranskom moru: usporedba povijesnih i recentnih podataka Jellyfish are becoming an increasingly important component of studies of the global marine environment, as their frequent mass phenomena affect ecosystem performance and have economic and health consequences. Recent research has focused primarily on mass occurrences of scyphozoans and ctenophores, while less attention has been paid to hydromedusae blooms, which can also have significant impacts on the marine ecosystem with economic consequences. Like many members of the Scyphozoa and Ctenophora, Aequorea species can be numerous and form blooms. Based on surveys from 2000 to 2020 and information provided by marine professionals, we examine the (multiannual) variability, seasonality, and spatial distribution patterns of the poorly studied temperate species Aequorea cf. forskalea (Hydrozoa: Leptothecata). We hypothesized that this macrogelatinous jellyfish with a bipartite life cycle (benthic polyps and planktonic medusae) is sensitive to seasonal and long-term temperature fluctuations, particularly because temperature has been shown to play a critical role in mediating transitions in the life cycle of cnidarians. The cold-water affinity of A. cf. forskalea was confirmed by a significant negative correlation with temperature and the most frequent occurrence during the winter-spring period. For the northern Adriatic (Gulf of Trieste), sea temperature data and semi-quantitative plankton data are available for the first decade of the 20th century, allowing comparison of the historical data (1900-1911) with our current data set. Compared to historical records, the current occurrence of A. cf. forskalea differs significantly. With the warming of the northern Adriatic Sea since the beginning of the 20th century, the current phenology of A. cf. forskalea has changed, probably related to the delayed production of medusae by hydroids in autumn, the absence of medusae in this season and their less frequent occurrence in winter. Meduze postaju sve važnija komponenta globalnog proučavanja morskog okoliša, budući da njihove česte masovne pojave utječu na održanje ekosustava, a imaju ekonomske i zdravstvene posljedice. Najnovija su istraživanja usmjerena prvenstveno na masovnu pojavu režnjaka (Scyphozoa) i rebraša (Ctenophora), dok se manje pažnje posvećuje masovnim pojavama hidromeduza, koje također mogu imati veliki utjecaj na morski ekosustav sa značajnim ekonomskim posljedicama. Poput mnogih pripadnika Scyphozoa i Ctenophora, vrste roda Aequorea se mogu javljati u visokim brojnostima te njihovu pojavu možemo opisati kao masovnu („bloom“). Na temelju podataka prikupljenih tijekom istraživanja Jadrana u razdoblju od 2000. do 2020. godine te informacija dobivenih od stručnjaka koji se bave istraživanjem mora, razmatrali smo višegodišnju i sezonsku varijabilnost kao i obrasce prostorne raspodjele slabo proučavane vrste Aequorea cf. forskalea (Hydrozoa: Leptothecata) koja nastanjuje umjerena klimatska područja. Pretpostavili smo da je ova makro-želatinozna meduza, s bipartitnim životnim ciklusom (bentoski polipi i planktonske meduze), osjetljiva na sezonske i dugoročne promjene temperaturne, budući da temperatura igra ključnu ulogu za izmjenu generacija u životnom ciklusu žarnjaka (Cnidaria). Afinitet A. cf. forskalea prema hladnoj morskoj vodi potvrđuje značajna negativna korelacija s temperaturom te učestalo pojavljivanje tijekom zimsko-proljetnog razdoblja. Podaci o temperaturi mora i abundancijama vrste su dostupni za sjeverni Jadran (Tršćanski zaljev) za prvo desetljeće 20. stoljeća, što je omogućilo usporedbu povijesnih podataka (1900.-1911.) s novim setom podataka. U usporedbi s povijesnim zapisima, recentna se pojava A. cf. forskalea značajno razlikuje. Sa zatopljenjem sjevernog dijela Jadranskog mora od početka 20. stoljeća se mijenja sadašnja fenologija vrste A. cf. forskalea, što je vjerojatno povezano sa zakašnjelom proizvodnjom meduza u jesen, izostankom tijekom jeseni i njihovom rjeđom pojavom tijekom zime. hydromedusae blooms long-term monitoring multiannual variability Mediterranean Sea hidromeduze masovne pojave dugoročno praćenje višegodišnja varijabilnost Sredozemno more true false true Angleški jezik Hrvaški jezik Neznano 2024-07-31 04:02:36 2024-07-31 07:49:24 2024-08-02 03:38:06 0000-00-00 00:00:00 2022 0 0 Soavtorji: Davor Lučić, Natalia Bojanić, Martin Vodopivec, Paolo Paliaga, Branka Pestorić, Ivana Violić, Nastjenjka Supić; str. 175-192 št. 2 Letn. 63 2022 0000-00-00 Zaloznikova Objavljeno NiDoloceno 0000-00-00 0000-00-00 2022-12-29 597.3 0001-5113 10.32582/aa.63.2.4 145838083 https://doi.org/10.32582/aa.63.2.4 1 32287670-4ed0-11ef-b487-001a4af901a5 https://dirros.openscience.si/Dokument.php?lang=slv&id=27696 RAZ_Malej_Alenka_2022.pdf RAZ_Malej_Alenka_2022.pdf 1 D16B5E7C93354ECD170587B553D0C735 a02cdf744be65a6daf0aa7efd5ba467e063944322c07ac852da89ac3519e4408 0ba46c7f-4ef0-11ef-b487-001a4af901a5 https://dirros.openscience.si/Dokument.php?lang=slv&id=27698 Nacionalni inštitut za biologijo 0 0 0